Prvi sabor geodeta Srbije i Srpske održan je od 13. do 15. oktobra 2024. godine na Fruškoj Gori u hotelu Fruške terme. Ovaj događaj obuhvatao je brojne panele, predavanja i diskusije u vezi sa savremenim geodetskim tehnikama, standardima i izazovima u oblasti geodezije, kao i njihovom primjenom u različitim sektorima. Nakon ceremonije svečanog otvaranja i pozdravnih riječi direktora RGZ-a Borke Draškovića i direktora RUGIPP-a Dragana Stankovića, saboru se obratio i predsjednik Savjeta geodeta Evrope putem video linka gospodin Nikolas Smith.
Tokom svečane ceremonije na Prvom saboru geodeta Srbije i Srpske, uručena su priznanja za životo đelo istaknutim stručnjacima koji su dali neizmjeran doprinos razvoju geodezije i pravnih aspekata vezanih za ovu oblast. Ova priznanja predstavljaju najveće priznanje za dugogodišnji rad i značajan uticaj na struku, kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou. Priznanja su dobili prof. dr Dušan Joksić, dipl. inž. geodezije, prof. dr Dragan Blagojević, dipl. inž. geodezije, prof. dr Radomir Lukić, dipl. pravnik, prof. dr Vladimir Lukić, dipl. inž. geodezije i Veroljub Matić dipl. inž. geodezije.
Nakon svečane dođele priznanja za životno djelo, gosti Prvog sabora geodeta Srbije i Srpske uživali su u izuzetnoj umjetničkoj izvedbi monodrame “Na Drini ćuprija”, u izvođenju istaknutog glumca Tihomira Stanića. Ova monodrama, zasnovana na poznatom djelu nobelovca Ive Andrića, donijela je posebnu atmosferu i emotivni ton događaju, ostavljajući publiku dirnutu i očaranu njegovom izvedbom. Monodrama je dodatno obogatila ovaj poseban dan, povezujući na simboličan način istoriju, kulturu i tradiciju sa savremenim dostignućima u graditeljstvu.
Nakon kratke pauze uslijedio je prvi panel direktora geodetskih službi. Moderator ovog panela je bio Darko Vučetić, pomoćnik direktora Sektora za razvoj i inovacije RGZ, a učesnici panela su bili Borko Drašković, Bojan Ninčić, Dejan Đorđević, Vasilije Đurić i Sanja Tucikešić. Borko Drašković je vodio inspirativnu raspravu o budućnosti geodezije. Govorio je o potrebama modernizacije sistema i izazovima s kojima se suočavaju. Svi prisutni su osjetili važnost ovog trenutka i bilo je jasno da su pred nama velike promjene u struci, promjene koje trebaju oblikovati budućnost geodezije u Republici Srpskoj. Jedna od glavnih poruka panela je bila značaj geodezije kao strateške grane u planiranju i razvoju društva. Naglašeno je da je neophodno stalno unapređivanje geodetske prakse kroz implementaciju novih tehnologija, kao i jačanje saradnje između geodetskih institucija Srbije i Srpske.
Na drugom panelu pod nazivom Digitalna transformacija katastra, čiji je moderator bila Jelena Matić Varenica, pomoćnik direktora geosektora RGZ-a. Predstavnici Republičkog geodetskog zavoda Srbije (RGZ) predstavili su niz inovacija i tehnologija koje su ključne za modernizaciju katastarskih sistema i unapređenje upravljanja prostornim podacima. Koleginica Danka Garić, pomoćnik direktora sektora za digitalnu transformaciju RGZ-a je predstavila šta je sve postignuto do sada. Republički geodetski zavod Srbije, kroz nekoliko ambicioznih projekata, uspješno je uveo niz digitalnih rješenja koja su značajno unaprijedila katastarski sistem. Prelazak sa papirnih evidencija na elektronske baze podataka i online servise omogućio je bržu obradu podataka, transparentnost, ali i jednostavniji pristup katastarskim informacijama za građane i pravne subjekte. Kolega Branko Lukežić naglasio je da digitalna transformacija ne podrazumijeva samo prelazak na elektronske baze podataka, već i implementaciju naprednih tehnologija kao što su GNSS sistemi, 3D modeliranje i GIS (Geografski Informacioni Sistemi). Ove tehnologije omogućavaju preciznije i brže mjerenje, kao i bolju vizualizaciju podataka, što značajno unapređuje rad geodetskih službi. Poseban naglasak stavljen je na 3D katastar, koji pruža detaljnije prikaze i omogućava korisnicima bolji uvid u složene prostorne odnose, naročito u urbanim sredinama. Zaključak je da digitalna transformacija katastra u Srbiji je u punom zamahu, a dosadašnji rezultati pokazuju da se efikasnost i transparentnost geodetskog sistema mogu značajno unaprijediti primjenom novih tehnologija. Kroz ovu modernizaciju, katastar postaje pouzdaniji, brži i pristupačniji, čime se doprinosi i opštem poboljšanju poslovnog okruženja u zemlji.
Treća panel diskusija na temu Sajber sekjuriti koju je vodio Vladica Ubavić, predstavila je ključnu ulogu u osvjetljavanju značaja zaštite podataka u geodetskim i državnim institucijama. Tokom panela, učesnici su se bavili ključnim temama vezanim za bezbjednost u digitalnom svijetu. Luka Vasić, CEO kompanije Oktakron, govorio je o strategijama i mjerama zaštite podataka koje moraju biti implementirane u državnim institucijama, posebno u kontekstu sajber bezbjednosti. Majo Milović, CEO Skaj Ekspresa, istakao je važnost edukacije zaposlenih o informacijama vezanim za sajber bezbjednost. U njegovom izlaganju naglašena je potreba da se smanji ljudski faktor kao najslabija karika u sajber bezbjednosti kroz obuke i stalno usavršavanje zaposlenih. Zaključak panela bio je da, s obzirom na obim podataka s kojima geodetske institucije rade, sajber bezbjednost mora biti prioritet. Učesnici su se složili da se bez pravih mjera zaštite i pravilno obučenih zaposlenih rizik od gubitka ili kompromitovanja podataka značajno povećava, što može imati dugoročne posljedice za institucije i građane.
Nakon ručka i kratke pauze, učesnici Prvog sabora geodeta Srbije i Srpske prisustvovali su seriji izuzetno značajnih predavanja koja su se bavila aktuelnim temama i izazovima u geodetskoj struci. Prvo predavanje, pod nazivom “Svetski standardi na tržištu nekretnosti i masovnoj procjeni vrednosti: izazovi i mogućnosti u Jugoistočnoj Evropi”, održala je Rebekka Malmkvist predsjednica Međunarodne asocijacije procjenitelja (IAAO). U fokusu ovog predavanja bile su aktuelne metode i standardi u procjeni nekretnina, kao i specifični izazovi sa kojima se suočavaju zemlje Jugoistočne Evrope. Nakon toga, Tomaž Petek predsjednik upravnog odbora Eurogeographics-a, krovne organizacije svih katastarsko-kartografskih institucija u Evropi, govorio je na temu “Održivi razvoj i uloga geodezije u postizanju globalnih ciljeva”, gđe je naglasio važnost geodetskih podataka za održivi razvoj i njihovu primjenu u postizanju ciljeva vezanih za zaštitu životne sredine, urbani razvoj i infrastrukturu. Treće predavanje, na temu “Nove tehnologije u geodeziji i geoprostornim podacima: podsticaj za zajedničku budućnost”, održao je pukovnik dr Siniša Drobnjak. On je govorio o najnovijim dostignućima u korištenju digitalnih karata i pametnih tehnologija u geodeziji, ističući njihovu ključnu ulogu u modernizaciji struke. Nakon toga, Bojan Ninčić v.d. pomoćnika direktora Sektora za geodetske poslove RUGIPP-a na temu “Geodetska tačnost u mjerama od strateškog značaja”, naglasio je značaj preciznosti u mjerama koje se koriste za velike infrastrukturne projekte i upravljanje prostornim podacima. Poslednje predavanje u ovoj seriji, pod nazivom “Primena geodezije u geoprostornom i katastarskom pristupu”, održali su Darko Vučetić, Jelena Savković i Vanja Šimunjić, koji su diskutovali o značaju katastarskih podataka za planiranje i upravljanje vanrednim situacijama, uz konkretne primjere iz prakse Ministarstva unutrašnjih poslova. Ova serija predavanja omogućila je prisutnima da steknu uvid u najnovije tehnologije i standarde u geodeziji, kao i da razmotre ključne izazove sa kojima se struka suočava u regionu.
Dok se dan polako privodio kraju, organizovan je obilazak izložbe najnovije geodetske opreme. Mnogi su prvi put imali priliku da vide sofisticirane uređaje za mjerenje terena i skeniranje u 3D-u. Na Saboru su predstavljeni GNSS prijemnici, alati za 3D modelovanje, a učesnici imali priliku da vide demonstraciju GNSS opreme sa integrisanim kamerama. Veče je završeno sa projekcijom dokumentarnog filma o Vojnogeografskom institutu koja je izazvala tihu refleksiju o bogatoj istoriji geodezije.
Nakon završetka stručnog dijela programa uslijedila je svečana večera, koja je pružila priliku učesnicima da se u opuštenijoj atmosferi druže i razmjene iskustva. Poseban pečat večeri dala je Ana Bekuta, gost večeri, koja je sa svojim nastupom uljepšala događaj.
Drugi dan sabora bio je jednako dinamičan. Panel “Digitalni elaborat za efikasniji katastarski sistem” bavio se ključnim temama vezanim za unapređenje katastarskih sistema kroz digitalizaciju elaborata i dokumentacije. Cilj panela bio je da se predstave mogućnosti modernih tehnologija u geodeziji, koje omogućavaju efikasnije i preciznije upravljanje prostornim podacima. Panel je moderirao Branko Lukičić, a učesnici su bili: Danka Garić, Damjan Kvas, predstavnik Geodetske uprave Slovenije (GU), Goran Kaevski, predstavnik kompanije IGEA Mak iz Makedonije, Momčilo Fržović ispred društva geodetskih inženjera i geometara Republike Srpske i Željana Žugić ispred RUGIPP-a. Tokom panela, diskutovano je o prednostima digitalnih elaborata u procesu upravljanja katastrom, što uključuje brže obrade podataka, veću preciznost i lakši pristup prostornim informacijama. Učesnici su podijelili iskustva svojih institucija i organizacija u implementaciji ovih sistema, ukazujući na izazove sa kojima se suočavaju i prednosti koje su do sada uočili. Poseban fokus stavljen je na regionalnu saradnju u oblasti digitalizacije katastarskih sistema i kako razmjena iskustava može pomoći da se unaprijedi efikasnost rada u geodetskim službama širom Balkana. Digitalni elaborati omogućavaju transparentnije i brže procesuiranje podataka, što značajno doprinosi ubrzanju administrativnih procedura i smanjenju birokratskih prepreka. Ovaj panel istakao je važnost nastavka digitalne transformacije u geodeziji, kao i potrebu za uvođenjem inovativnih rješenja koja će omogućiti efikasnije upravljanje zemljišnim resursima i katastarskim evidencijama u budućnosti. Iako Republika Srpska napreduje u digitalizaciji katastarskih sistema, svjesni smo da još uvijek zaostajemo u određenim segmentima, posebno zbog nedostatka zakona o digitalnom potpisu. Ovaj nedostatak nas usporava u punoj implementaciji digitalnih rješenja, ali to takođe otvara prostor za unapređenja. Uvođenjem ovog zakona, bili bismo u mogućnosti da dodatno modernizujemo procese i približimo se savremenim standardima u geodeziji.
Nakon panela, uslijedilo je predavanje pod nazivom “Digitalni arhiv kao servis savremenog društva”, koje je održala Milena Josipović, magistar geodezije i načelnik Ođeljenja za arhiv dokumentacije i digitalni arhiv. Predavanje je istaklo značaj digitalizacije arhiva kao ključnog elementa u modernizaciji upravljanja dokumentacijom. Milena Josipović je naglasila kako digitalni arhiv ne samo da omogućavaju efikasniju pohranu i pretragu podataka, već predstavljaju i važan servis za širu zajednicu, omogućavajući brži i jednostavniji pristup informacijama. Uz jasne primjere iz prakse, Josipović je pokazala kako digitalizacija arhiva doprinosi transparentnosti, smanjuje administrativne troškove i ubrzava proces donošenja odluka. Njen entuzijazam i stručnost su oduševili prisutne, a mnogi su prepoznali značaj ove teme u kontekstu sveopšte digitalne transformacije društva. Predavanje je ohrabrilo prisutne da se dodatno posvete digitalizaciji u svojim institucijama, prepoznajući to kao nužan korak ka budućnosti.
Nakon predavanja uslijedio je panel “Vidljivost privatne geodetske prakse u ostalim strukama i zakonskim okvirima”. Ovaj panel bio je izuzetno važan za razumijevanje uloge privatne geodetske prakse u širem kontekstu, kako u odnosu na druge struke, tako i unutar zakonskih regulativa koje oblikuju rad u ovoj oblasti. Pod moderatorstvom Vasilija Jovanovića iz organizacije “Geoudruženje”, panel je okupio stručnjake iz regiona koji su podijelili svoja iskustva i predložili rješenja za izazove sa kojima se suočava privatna geodetska praksa. Diskusija je obuhvatila teme kao što su iskustva iz regiona gđe su učesnici predstavili konkretne primjere iz prakse u različitim zemljama, ukazujući na razlike i sličnosti u zakonskim okvirima i preprekama sa kojima se susreću geodeti. Razmatrani su modeli koji bi mogli pomoći u većoj vidljivosti privatnih geodetskih firmi, kao i prijedlozi za unaprjeđenje zakonskih regulativa koje bi omogućile bolju saradnju sa drugim inženjerskim i tehničkim strukama. Učesnici panela, među kojima su bili mr Borko Drašković, direktor RGZ-a, Vasilije Đurić, predsjednik “Geoudruženja”, Veroljub Matić, Mladen Plemić, predsjednik Strukovne komore drugih inženjerskih struka, Saša Radosavljević, član U.O. Društva geodetskih inženjera i geometara Republike Srpske, Nenad Bajić ispred RUGIPP-a ponudili su uvid u specifične izazove s kojima se suočavaju geodeti u regionu, ali i mogućnosti za unaprjeđenje kroz međusektorsku saradnju i izmjene u zakonskom okviru. Panel je dao važan doprinos razumijevanju kako geodetska struka može unaprijediti svoju vidljivost i uticaj u društvu, ali i kako se zakonski okviri mogu uskladiti sa savremenim potrebama privatne geodetske prakse. Ovaj konstruktivan dijalog je otvorio put ka boljoj saradnji i unapređenju statusa geodetske struke u širem kontekstu inženjerskih disciplina.
Dok su se održavali paneli drugog dana u isto vrijeme su u drugim salama organizovana i brojna druga predavanja i diskusije. Predavanja su se bavila širokim spektrom tema vezanih za geodetsku praksu i inovacije u ovoj oblasti. Na primjer, jedno od predavanja pod nazivom “Inovacije u katastru, servisi i digitalna edukacija” pružilo je uvid u nove tehnologije i alate koji pomažu u unapređenju katastarskih sistema i edukaciji geodetskih kadrova. Takođe, diskusije su obuhvatile teme poput integrisanih GIS sistema za upravljanje infrastrukturom i primjene lidar tehnologije u preciznoj poljoprivredi. Ova raznovrsnost tema omogućila je učesnicima da odaberu predavanja koja najbolje odgovaraju njihovim interesima, pružajući im priliku da se upoznaju sa savremenim rješenjima i tehnologijama koje oblikuju budućnost geodetske struke. Tokom rasprave o primjeni GIS tehnologija, mnogi su shvatili da je budućnost geodezije neraskidivo povezana sa informacijskim tehnologijama.
Nakon dva dana ispunjena inovacijama, inspirativnim predavanjima i konstruktivnim panelima, Prvi sabor geodeta Srbije i Srpske završen je usvajanjem deklaracije koja predstavlja značajan korak ka modernizaciji i daljem unapređenju geodetske struke. Učesnici su razmijenili iskustva i predložili konkretne mjere koje će unaprijediti kako privatnu geodetsku praksu, tako i državne geodetske institucije. Usvojena deklaracija postavila je temelje za budući razvoj kroz primjenu novih tehnologija i usklađivanje sa savremenim standardima. Deklaracija se fokusira na nekoliko ključnih oblasti. Oblast digitalne transformacije sa aspeta uvođenja savremenih tehnologija, poput GIS sistema, GNSS tehnologije i LIDAR skeniranja, kako bi se ubrzala i modernizovala obrada podataka u katastru i geodetskim institucijama. Oblast edukacije kadrova kroz kontinuiranu edukaciju i obuka geodeta kroz digitalne platforme i programe, kako bi stručnjaci ostali u toku sa najnovijim dostignućima i standardima i oblast regionalne saradnje kroz aspekt jačanja regionalne saradnje i razmjena iskustava sa geodetskim institucijama iz drugih zemalja, s ciljem primjene najboljih praksi u geodetskim procesima. Ova deklaracija označava početak nove ere za geodetske institucije Srbije i Republike Srpske, stavljajući fokus na inovacije i efikasnije upravljanje prostornim podacima.
Učesnici su otišli sa novim znanjem, ali i s nadom da će jednog dana i oni stajati na mjestu gđe su tog dana bili njihovi mentori i uzori. Bio je to događaj koji je, osim što je promovisao savremene tehnologije, učvrstio vezu između ljudi koji dijele istu strast – ljubav prema mjerenju, kartografiji i oblikovanju prostora u kojem živimo.

Održan Prvi sabor geodeta Srbije i Srpske